Kuglasti ventil i zajednički ventil (kao što je zasun, zaporni ventil) u strukturi, principu rada, scenarijima primjene, karakteristikama performansi, itd. Evo uporedne analize na pet načina:
I. Struktura i princip rada
Kuglasti ventil
Struktura: Osnovna komponenta je lopta sa rupama u sredini. Uključivanje i isključivanje se postiže rotacijom lopte za 90 stepeni. Kugla se lijepi za sjedište ventila, a zaptivna površina je sferna.
Kako to radi: Lopta se rotira preko ručke, pneumatskog ili električnog aktuatora. Otvor je potpuno otvoren kada je poravnat s cijevi i potpuno zatvoren kada je okomit.
Karakteristike: Jednostavna struktura, mala veličina, mala težina, sposobnost samočišćenja za zaptivanje (ispiranje tekućinom uklanja nečistoće).
Obični ventili (sa zasunima kao primjer)
Struktura: Zasun kontroliše protok fluida podizanjem ili spuštanjem kapije (klinasto ili paralelno). Brtva između kapije i sjedišta ventila je ravna ili nagnuta.
Kako radi: Kapija se podiže i spušta okomito pomoću ručke ili uređaja za prijenos. Kada je ventil potpuno otvoren, kapija je skrivena u šupljini ventila, uzrokujući nizak otpor fluida.
Karakteristike: Kompleksna struktura, mala veličina, lako se akumuliraju nečistoće na zapečaćenom poklopcu, zahtevaju redovno održavanje.
II. Performanse zaptivanja
Kuglasti ventil
Metoda zaptivanja: Meko zaptivanje (npr. guma, PTFE) ili tvrdo zaptivanje (metal na metal). Kuglični ventil sa mekim zaptivačem može postići nulto curenje, dok je kuglični ventil sa čvrstim zaptivkom pogodan za aplikacije na visokim temperaturama i visokim pritiskom.
Vijek trajanja zaptivke: Kada se zaptivna površina istroši, učinak brtvljenja se može vratiti zamjenom sjedišta ventila ili kuglice, čime se smanjuju troškovi održavanja.
Normalni ventili
Metoda zaptivanja: Zaptivanje žičanim kontaktom između diska i sedišta ventila sa ravnom ili konusnom površinom za zaptivanje.
Vijek trajanja zaptivke: Zaptivne površine se lako troše nakon duge upotrebe i zahtijevaju brušenje ili zamjenu diska, što rezultira većim troškovima održavanja.
III. Kontrola otpora fluida i brzine protoka
Kuglasti ventil
Otpor na fluid: Kada je potpuno otvoren, prečnik otvora odgovara prečniku cevi, tako da je otpor fluida izuzetno nizak (skoro nula), pogodan za aplikacije visokog pritiska i velikog protoka.
Kontrola protoka: može se samo uključiti ili isključiti u potpunosti; protok se ne može podesiti (potreban je prigušni ventil).
Normalni ventili
Otpor tekućine: Tečnost mora promijeniti smjer da bi prošla kroz disk, što rezultira većim otporom, posebno u malim otvorima. Kontrola protoka: Podešavanjem otvora ventila, brzina protoka se može precizno kontrolisati, ali u malim otvorima tokom dužeg vremenskog perioda, lako je izazvati habanje površine zaptivke.
IV. UVOD Scenariji aplikacija
Kuglasti ventili
Primjenjivi mediji: plin, tekućina, para i medij koji sadrži čestice (kao što su kanalizacija, prašina).
Tipični scenariji:
Industrijski cjevovodi: brzo zatvaranje ili prebacivanje u oblastima kao što su nafta, gas, hemikalije i tretman vode.
Civilne primjene: plinske cijevi, sistemi grijanja, sistemi klimatizacije itd.
Posebna okruženja: niske temperature (npr. tečni prirodni gas), visoke temperature (npr. parovodi), korozivni medij (npr. rastvori kiselina i alkalija).
Generalni ventili
Zasuni: pogodni za situacije koje zahtijevaju potpuno otvaranje ili potpuno zatvaranje (kao što su cjevovodi za dovod vode, parne mreže), ali ne i za regulaciju protoka.
Nepovratni ventil: Pogodan za preciznu regulaciju protoka (npr. laboratorijski, hemijski procesi), ali sa visokom otpornošću na tečnost, nije pogodan za sisteme diferencijalnog pritiska visokog pritiska.
Leptir ventil: pogodan za veliki kalibar, nizak pritisak (kao što su ventilacioni kanali, tretman vode), ali slabe performanse zaptivanja.
